• Otvorite demo nalog za trgovanje sa 100.000 virtuelnih sredstava. Jednostavno, sigurno i 100% bez rizika!
    Preuzmite Mobile Pro Trader za iOS
    Trgujte CFD-ima online
    Preuzmite Mobile Pro Trader za ANDROID
    Trgujte CFD-ima online
  • Sadržaj

    Šta niska volatilnost valutnih tržišta zaista znači? (Q3 2025)

    Treći kvartal 2025. godine doneo je rekordno nisku volatilnost na valutnim tržištima, ali baš to može biti signal koji najavljuje sledeću buru.

    Igor Zagradanin
    Napisao Igor Zagradanin
    a man in a white shirt is posing for a picture
    Lekturu uradio Jovan Mijailović

    Objavljeno 23 oktobar, 2025

    a person using a laptop computer with a stock chart on the screen

    U trećem kvartalu 2025. godine, tržišta valuta pokazuju jedan od najnižih nivoa volatilnosti poslednjih godina. Prosečna jednomesečna volatilnost S&P 500 indeksa zabeležila je vrednost od 10,8, što je najniža vrednost čak od decembra 2019 [1].

    Takođe, indeksi volatilnosti (poput CBOE VIX indeksa, koji meri očekivanu volatilnost američkih akcija) nalaze se na relativno niskim vrednostima. Sve ovo stvara osećaj "mirnog mora" na finansijskim tržištima.

    Trenutno stanje: Smirenje na površini

    Na prvi pogled, sve izgleda impresivno stabilno, a globalno valutno tržište (FX) i dalje ima ogroman obim.

    Dnevni promet od 9.6 triliona dolara krije zamku

    Dnevni promet u aprilu 2025. dostigao je rekordnih 9,6 triliona dolara, što je rast od 28% u odnosu na 2022. godinu [2].

    Ali ispod površine, brojke kriju drugu priču: aktivnost je počela da jenjava. Već u maju primećen je osetan pad trgovinskog volumena, sa oko 893 milijarde dolara na 720 milijardi dolara dnevno.

    Istovremeno, američki dolar indeks (DXY) oslabio je za oko 8,8% na godišnjem nivou, dok se EUR/USD par stabilizovao na 1,16.

    Dakle, iako tržište i dalje deluje zdravo, volatilnost je gotovo nestala.

    I to je ono što zabrinjava. Kada se volatilnost smanji, investitori često poveruju da je rizik manji nego što zaista jeste. Upravo tada dolazi do najvećih distorzija u ponašanju tržišta.

    Analitičari zovu na uzbunu

    Veliki investicioni analitičari sve češće se pitaju da li je tišina na FX tržištima samo privid.

    Tri vodeće analitičke kuće (Capital Economics, Schroders i Convera) saglasne su u proceni da je trenutni mir na valutnim tržištima varljiv. Volatilnost jeste potisnuta, ali nije nestala, i sve više signala ukazuje da bi uskoro mogla ponovo da izbije na površinu.

    Sve je jasniji trend investitora koji masovno usmeravaju novac u fondove koji se klade na rast volatilnosti. Prema podacima Convere i Bloomberg Intelligence, aktiva tih fondova porasla je više od 300% u poslednjih 12 meseci [3].

    Drugim rečima, veliki igrači ne veruju da će mir trajati jer se rizik akumulira ispod površine.

    Istorija se ponavlja

    Istorijski podaci pokazuju da dugi periodi niske volatilnosti gotovo uvek prethode krizama. To je obrazac koji se ponavlja decenijama.

    Poznati ekonomista Hajman Minski još sedamdesetih godina formulisao je teoriju da stabilnost stvara destabilizaciju. Kada tržišta dugo deluju bezbedno, investitori postaju samouvereni, preuzimaju više rizika i sistem se postepeno pregreva.

    Studija Federal Reserve Boarda iz 2016. potvrdila je to brojkama: Pet godina niske volatilnosti povećava verovatnoću bankarske krize za 1,12% godišnje [4].

    U prevodu, tišina ne znači odsustvo opasnosti, već njeno gomilanje.

    Evo nekoliko primera koji to pokazuju.

    1. Finansijska kriza 2007–2008

    Tokom leta 2007. godine, VIX indeks bio je na samo 11,9 poena, što je gotovo identično kao danas. Carry trade strategije (zaduživanje u valutama niskih kamata i ulaganje u visokoprinosne) bile su na vrhuncu, a leverage (poluga) rekordno visok.

    Sve je delovalo stabilno, dok u avgustu nije pukao američki subprime sektor.

    U samo nekoliko nedelja, VIX je skočio sa 11 na preko 80 poena, troškovi trgovanja valutama (posebno na tržištima u razvoju) skočili su i do 400%, a likvidnost je praktično nestala. Tada je bilo očigledno da je mir bio iluzija.

    2. Avgust 2015 (kineska devalvacija)

    Avgust 2015. bio je kopija 2007. Volatilnost je bila gotovo nepostojeća (VIX ponovo na 11,95), investitori opušteni, a zatim… šok.

    Narodna banka Kine iznenada devalvira juan. U samo tri dana globalna tržišta beleže masovni sell-off, a VIX skače na 28. Ignorisano upozorenje postalo je bolna lekcija za sve koji su verovali u trajnu stabilnost.

    3. 2016 (volatile calm)

    Sledeće godine tržišta su delovala još mirnije. Implicitna volatilnost pala je na višegodišnji minimum, ali u stvarnosti su se događali flash crash momenti (npr. britanska funta je 7. oktobra 2016. pala gotovo 10% za nekoliko minuta, pa se odmah vratila).

    Banka za međunarodna poravnanja (BIS) tada je upozorila da VIX više nije pouzdan barometar tržišnog rizika. Drugim rečima, volatilnost nije nestala, već je samo promenila oblik.

    4. Crni ponedeljak 1987.

    Prvih sedam meseci 1987. godine bili su izuzetno mirni. Dow Jones je rastao 44% i sve je izgledalo neuništivo. A onda, 19. oktobra, desio se pad od 22,6% u jednom danu.

    Obrazac je jasan

    Svaka velika kriza prethodila je periodu niske volatilnosti i samozadovoljstva.

    Ovo je, dakle, univerzalni obrazac tržišnog ponašanja:

    • Niska volatilnost stvara osećaj sigurnosti.

    • Rast poluge i rizika dovodi do toga da sistem postaje krhkiji.

    • Rezultat je da mali šok može da pokrene lavinu.

    Ovu dinamiku najbolje opisuje Minskijeva teza da "stabilnost destabilizuje". Mir i stabilnost ne znače bezbednost, već su često uvod u krizu.

    Zašto se ovo dešava?

    Na prvi pogled, niska volatilnost deluje pozitivno kao znak stabilnosti i poverenja tržišta. Ali u praksi, upravo ta “tišina” često stvara iluziju sigurnosti.

    Paradoks volatilnosti

    Kada se rizik čini niskim, investitori počinju da se ponašaju kao da ga uopšte nema. Tada počinje efekat snežne kugle koji svaka kriza prepoznaje.

    Tri su glavna kanala kroz koja niska volatilnost postaje opasna:

    1. Leverage (poluga): Niska volatilnost smanjuje troškove zaduživanja. Banke, fondovi i korporacije koriste to da povećaju leverage i uzimaju više pozicija sa manje kapitala. Sistem postaje krhkiji, jer mali šok može izazvati lavinu prodaja.

    2. Valuacije: Cene imovine rastu jer investitori veruju da rizik nestaje. To dovodi do napumpanih valuacija, od akcija do nekretnina i kriptovaluta. Kada se očekivanja promene, sve se ruši istom brzinom kojom je i raslo.

    3. Ponašanje: Ljudi prestaju da se štite. Hedging se smanjuje, oprez nestaje, a portfelji se prepunjavaju rizičnim pozicijama.

    Dakle, sled događaja izgleda ovako: Niska volatilnost → veće pozicije → veći leverage → sistemska ranjivost.

    Tehnološki faktori

    Postoji još jedan moderni izvor lažnog mira: tehnologija.

    Automatizovana i algoritamska trgovina čini da tržište deluje savršeno stabilno dok ne dođe do šoka. Visokofrekventni algoritmi mogu u deliću sekunde prebaciti rizik s jednog igrača na drugog (efekat "vrućeg krompira"), ali kada se dogodi nagli pad, likvidnost nestaje momentalno.

    Upravo zato su u poslednjoj deceniji sve češći tzv. flash crash događaji, u kojima valute ili indeksi padnu 5–10% za par minuta, pa se vrate. Tehnologija održava stabilnost sve dok je ne sruši.

    Koje signale treba pratiti?

    Ako nas istorija nešto uči, to je da krize nikada ne dolaze bez upozorenja. Problem je samo što ih većina investitora ignoriše jer izgledaju beznačajno. Evo pet ključnih indikatora koji mogu nagovestiti da se ispod mirne površine nešto sprema.

    1. VIX indeks (tihi alarm)

    Kada je VIX ispod 12, tržišta obično ulaze u opasnu zonu samozadovoljstva. Nizak VIX ne znači da stres nije moguć, već upravo suprotno, kroz istoriju se pokazalo da to često prethodi rizičnim skokovima. Ako se uz to smanjuje i obim trgovanja, verovatno opasnost već postoji, samo je još ne vidimo.

    2. Credit spreads (pukotine u sistemu)

    Širenje razlike između prinosa korporativnih i državnih obveznica (credit spread) znak je da investitori traže veći prinos za rizik. Kada se ta razlika brzo širi, to znači da tržište već očekuje stres. Posebno treba obratiti pažnju na obveznice rastućih tržišta jer one prve "puknu" pod pritiskom.

    3. Tehnički pokazatelji (slabost širine tržišta)

    Kada rast indeksa nosi mali broj velikih akcija, dok većina stagnira, to je crvena lampica.

    U ovom slučaju vredi pratiti:

    • McClellan Summation Index (meri širinu tržišta)

    • Procenat akcija iznad proseka od 200 dana

    • Odnos broja akcija koje rastu i onih koje padaju

    Kada svi ovi pokazatelji slabe, tržište samo deluje mirno, a zapravo se sprema haos.

    4. Pozicioniranje (kada svi misle isto)

    Izveštaji CFTC Commitment of Traders pokazuju koliko velike i male institucije imaju tendenciju da naginju na jednu stranu.

    A kada pozicije postanu ekstremno jednosmerne, rizik od kontra-pokreta drastično raste. Najveći padovi obično se dešavaju kada pretrpane trgovine (crowded trades) moraju da se razmotre.

    5. Geopolitički rizici (nepredvidivi okidači)

    Ni najbolji model ne može izmeriti trenutak kada geopolitički događaj pokrene lančanu reakciju.

    U jesen 2025. godine globalno se ističu tri rizika:

    • Trgovinski protekcionizam između SAD, Kine i EU

    • Politička nestabilnost u ključnim regionima (Tajvan, Bliski istok)

    • Rast duga i pritisak na javne finansije širom sveta

    Svaki od ovih faktora može biti iskra koja će zapaliti akumulirani rizik.

    Praktični saveti za investitore

    Kada volatilnost padne na istorijski niske nivoe, vreme je da se razmisli o zaštiti portfelja, a ne o jurnjavi za prinosima. Mirno tržište nije poziv na rizik, već na oprez.

    Zaštita portfelja

    U ovom procesu najvažnija su tri principa:

    • Diversifikacija: Ne samo po klasama imovine (akcije, obveznice, roba), već i geografski i valutno. Klasični model 60/40 (akcije/obveznice) više ne pruža dovoljnu zaštitu u kriznim periodima. Razmislite o uključivanju tržišta u razvoju, sektora sa stabilnim keš-tokovima i delimično o zlatu kao protivteži inflaciji.

    • Hedžing strategije: Opcije i fjučersi mogu poslužiti kao osiguranje od ekstremnih događaja.

    • Bezbedne luke: Tokom 2008–2009. berze su pale u proseku 37%, dok je zlato poraslo 25%. U valutnom kontekstu, švajcarski franak (CHF) i japanski jen (JPY) pokazali su se kao bezbedne luke.

    Upravljanje likvidnošću

    U krizama, finansijska likvidnost nestaje prva. Zato održavanje keš rezerve od 10-20% portfelja može biti presudno. Ne mora to biti gotovina u najbukvalnijem smislu, već kratkoročne obveznice, ETF-ovi sa visokom likvidnošću ili fondovi tržišta novca.

    Važno je izbegavati imovinu koju je teško prodati pod pritiskom, poput privatnih fondova, rizičnih obveznica ili alternativnih investicija bez jasne sekundarne likvidnosti.

    Upravljanje rizikom

    Tokom perioda niske volatilnosti, investitori bi trebalo da aktivno smanjuju ukupni rizik, a ne da ga povećavaju.

    Preporučuje se:

    • Smanjivanje poluge dok je lako izvodljivo

    • Pooštravanje stop-loss pravila

    • Smanjivanje veličine pozicija

    • Izbegavanje preterano natrpanih trgovina

    Saveti za FX trgovce

    Valutno tržište je najbrže, ali i najnemilosrdnije kada volatilnost eksplodira.

    • Izbegavajte carry trade strategije u fazi niskog VIX-a jer one prve stradaju kad volatilnost skoči.

    • Pažljivo pratite korelacije između valuta jer se u krizama one naglo menjaju.

    • Smanjite izloženost visoko-rizičnim parovima (npr. AUD/JPY, NZD/JPY).

    • Uvek imajte deo portfolija u bezbednim valutama poput CHF i JPY.

    • Koristite alate koji su vam na raspolaganju. Naša Pro Trader platforma, na primer, nudi napredne alate za analizu i postavljanje stop-loss naloga koji su ključni u ovakvim uslovima.

    Situacija u Srbiji

    U Srbiji je situacija naizgled stabilna. Kurs EUR/RSD već godinama osciluje u uskom opsegu oko 117 dinara za evro. Narodna banka Srbije (NBS) aktivno interveniše kako bi održala stabilnost dinara, a samo u prvom kvartalu 2025. prodato je oko 745 miliona evra radi ublažavanja pritisaka na kurs.

    Devizne rezerve su na solidnom nivou od 28,8 milijardi evra (februar 2025.), što daje manevarski prostor. Inflacija je, prema podacima NBS-a, u junu 2025. iznosila oko 4,5%, dakle u okvirima ciljane zone.

    Ali i pored stabilnosti, postoje rizici koji se ne smeju ignorisati:

    • Visoka evroizacija: Više od 60% štednje, kredita i uvoza u Srbiji vezano je za evro. To znači da bi svaka valutna kriza u evro-zoni direktno pogodila domaćinstva i preduzeća.

    • Zavisnost od stranih direktnih investicija: Usporavanje priliva kapitala iz EU i Azije već se primećuje, što dugoročno može stvoriti pritisak na platni bilans.

    • Geopolitičke tenzije: Nestabilnost u regionu i globalni trgovinski ratovi mogu uticati na valutni kurs posredno kroz troškove kapitala, uvoz, energente i zaduživanje države.

    Istorija je brutalno jasna

    Bilo da govorimo o 1987, 2008, 2015. ili 2019. godini, obrazac se ponavlja. Mir na tržištima nikada ne traje zauvek. Istina, on obično traje duže nego što svi očekuju, ali kada se završi, promene dolaze naglo i bez upozorenja.

    Zato pravi investitori ne čekaju paniku, već se pripremaju dok je još mirno.

    Sada je trenutak da pregledate izloženost portfelja, postepeno povećate keš poziciju, implementirate jednostavne hedžing strategije i preispitate pretpostavku da će "ovoga puta biti drugačije".

    Volatilnost uvek vreba ispod površine i pitanje nije da li će se ona vratiti, već kada. Oni koji se pripreme sada biće oni koji će ostati na nogama kada se talas pokrene.

    Napomena: Kapital RS pruža mogućnost trgovine kretanjem cena instrumenata putem CFD-ova, što NE OMOGUĆAVA kupovinu, prodaju, niti vlasništvo nad samim instrumentima. Sve informacije u ovom blogu su isključivo edukativnog i informativnog karaktera, i NE treba ih smatrati savetima.

    Potrebna akcija: Ažuriranje lozinke
    Potrebna akcija: Postavljanje lozinke
    Kako bismo poboljšali vaše iskustvo prijave, uskoro ćete koristiti samo svoju e-mail adresu i lozinku umesto TP broja. Postavite novu lozinku sada da biste osigurali nesmetan pristup.
    Od danas ćete morati da se prijavite koristeći svoju e-mail adresu i lozinku umesto svog TP broja. Postavite novu lozinku sada da biste ponovo dobili pristup svom nalogu.