Srbija povlači zlato: Zašto sada treba kupovati XAU/USD?
Repatrijacija i akumulacija zlata od strane NBS smanjuju globalni physical float i jačaju strukturno bullish okruženje za XAU/USD, jer centralne banke zaključavaju fizičku ponudu van međunarodnog sistema. Zlato time sve više prelazi iz defanzivnog hedža u dugoročan rastući asset, uz neizbežnu volatilnost.
Objavljeno 23 januar, 2026

Sadržaj
Zašto repatrijacija menja režim tržišta?
Zlato kao infrastruktura naspram zlata kao osiguranja
Promena psihologije tržišta i implikacije za cenu
Šta znači „Domaći trezor“?
Show More
U januaru 2026. Narodna banka Srbije (NBS) objavila je da su zlatne rezerve zemlje dostigle rekordnih 52,5 tone, što predstavlja najviši nivo u modernoj istoriji i značajno povećanje u odnosu na prethodne godine.
Ova akumulacija dolazi uprkos visokoj ceni zlata, koja je 2025. doživela snažan rast, što naglašava strateški, a ne oportunistički karakter ove politike.
Na prvi pogled, repatrijacija zlata u Beograd deluje kao izraz monetarnog suvereniteta ili geopolitička poruka.
Za investitore u plemenite metale i Forex trejdere, međutim, ovo predstavlja fundamentalni signal o promeni likvidnosti fizičkog zlata i potencijalnom pritisku na rast spot cene zlata izražene u američkom dolaru (XAU/USD).
U praksi, svaki put kada centralna banka odluči da „izvuče“ deo svojih rezervi iz globalnih trezorskih čvorišta, ona ne menja samo lokaciju poluga, već menja i njihovu finansijsku funkciju.
A kada se takvi potezi dešavaju istovremeno u više zemalja, tržište počinje da tretira zlato ne kao pasivnu rezervu, već kao aktivni indikator sistemskog rizika: poverenja u međunarodne poravnavajuće centre, održivosti finansijskih derivata i dugoročne stabilnosti fiat valuta.
» Istraži kretanje cene zlata u ovom mesecu
Zašto repatrijacija menja režim tržišta?
U prethodnim decenijama, globalni finansijski sistem je funkcionisao na jednoj ključnoj pretpostavci: da je likvidnost uvek dostupna.
Ako postoji potreba, tržište će pronaći dolar, evro ili fizičko zlato kroz repo, leasing, derivativne strukture ili klirinške centre. Zlato je u tom okviru tretirano kao visoko likvidna, ali pre svega finansijalizovana imovina.
Repatrijacija zlatnih rezervi predstavlja direktno udaljavanje od te logike. Kada centralne banke povlače zlato iz međunarodnih trezora i premeštaju ga u domaće sefove, one svesno žrtvuju deo finansijske fleksibilnosti u korist potpune kontrole nad imovinom.
To nije taktički potez, već signal promene prioriteta sa optimizacije prinosa ka sistemskoj otpornosti.
Zlato kao infrastruktura naspram zlata kao osiguranja
Ključna razlika nije u tome da li zlato postoji u bilansu, već da li je ono operativno dostupno globalnom tržištu. Zlato u međunarodnim trezorima je deo infrastrukture.
Može se pozajmljivati, koristiti kao kolateral i podupirati veliki obim papirnih ugovora. Zlato u domaćem trezoru je, s druge strane, namerno izvan tog sistema. Ono postoji da bi bilo poslednja linija odbrane, a ne alat za tržišne operacije.
Promena psihologije tržišta i implikacije za cenu
Upravo tu dolazi do promene tržišne psihologije. Kada veliki institucionalni akteri tretiraju zlato kao monetarno osiguranje, a ne kao likvidnu rezervu, cena prestaje da bude isključivo funkcija spekulativne potražnje.
Padovi postaju plići, korekcije kraće, jer fizička akumulacija ne reaguje na kratkoročne signale.
Za tržište to znači i rast implicitnog rizika u papirnim strukturama. Derivati funkcionišu dok je fizička isporuka teorijska opcija. Kako se fizički metal povlači iz opticaja, razlika između ekspozicije i posedovanja postaje sve značajnija, naročito u stresnim momentima.
U tom kontekstu, repatrijacija zlata nije izolovana vest, već deo šire promene režima. Zlato se postepeno vraća svojoj primarnoj ulozi. Ne kao pasivna rezerva, već kao sidro poverenja u sistemu u kojem se likvidnost više ne uzima zdravo za gotovo.
» Pročitaj istorijsko kretanje cene zlata
Šta znači „Domaći trezor“?
Za investitore, odluka da se svaka poluga zlata fizički vrati u Srbiju znači mnogo više od simbolike ili političke poruke.
U finansijskim krugovima centralnih banaka, zlato koje se čuva u međunarodnim centrima (London, Cirih, Bern, Njujork) predstavlja deo globalne likvidnosti: takvo zlato se može pozajmljivati (gold leasing), koristiti kao kolateral ili „podupirati“ papirne ugovore, čime povećava ukupnu ponudu zlata koja se ne vidi direktno na spot tržištima.
Likvidnost i „upotrebljivost“ zlata
Zlato u međunarodnim trezorima ima ključnu prednost: brza mobilizacija. Kada je metal u trezoru koji je integrisan sa LBMA (London Bullion Market Association) ili velikim klirinškim sistemima, može se:
- pozajmiti bankama kroz leasing aranžmane (za finansiranje pozicija ili kratkoročnih potreba za metalom),
- koristiti kao kolateral u repo i sličnim transakcijama,
- preknjižiti između učesnika bez fizičkog pomeranja (book-entry transfer),
- upotrebiti za isporuku ili „poravnanje“ obaveza iz derivata.
U tim okvirima, fizičko zlato postaje „finansijska infrastruktura“. Ono pomaže da se održava fluidnost tržišta i da se papirni volumen (futures, CFD, opcije) može nesmetano širiti bez trenutnog pritiska na fizičku isporuku.
Šta se dešava kada zlato ode „offline“?
Suprotno tome, zlato koje se čuva u nacionalnom trezoru, van tih centara, praktično nestaje iz globalnog leasing sistema i ne može se koristiti za te finansijske operacije istim intenzitetom.
Ne radi se o tome da je tehnički nemoguće, već da je postalo sporo, skupo i politički osjetljivo. Takvo zlato ne doprinosi likvidnosti tržišta: ono je “mrtvo” za spekulante i investicione banke, i time implicitno smanjuje fizičku ponudu koja je dostupna za globalnu trgovinu.
To je važno iz jednog jednostavnog razloga: veliki deo globalnog trgovanja zlatom je „papirni,“ a stabilnost tog sistema zavisi od pretpostavke da fizički metal, u slučaju potrebe, može da se pojavi kao ventil likvidnosti.
Kada više zemalja uklanja metal iz tih ventila, tržište postaje osetljivije na svaku neravnotežu ponude i tražnje.
Uloga NBS i signal koji tržište čita
NBS je naglasila motive bezbednosti i stabilnosti: svaki investitor razume takav narativ. Ali tržište istovremeno čita i drugi sloj: „zlatne rezerve nisu tu da budu aktivno plasirane, već da budu zaključane“. A zaključavanje poluga znači manje dostupnog metala u globalnim tokovima.
U praksi to implicira:
- smanjenje globalnog “float-a” fizičkog zlata,
- veći raskorak između papirne ponude i fizičke isporučivosti,
- bullish pritisak na spot cenu XAU/USD u srednjem i dugom roku, jer se rizik kratkoročnih nestašica reflektuje u premiji.
» Saznaj sve o svetskoj berzi zlata
„Bank run“ na zlato: globalni kontekst
Trend 2025–2026: Srbija nije sama. U poslednjem ciklusu centralne banke širom sveta nastavljaju da povećavaju zlatne rezerve čak i u uslovima visoke cene i volatilnosti. To je vrlo bitno: kupovina na vrhu ciklusa nije „lov na povoljno“, već strateška alokacija.
Zašto centralne banke kupuju kada je skupo?
Tradicionalno, retail i deo institucionalnih aktera gledaju na zlato kao na „hedge“ i pokušavaju da kupuju u korekcijama. Centralne banke često rade suprotno: kupuju kao deo režima upravljanja rezervama, a ne kao taktičku trgovinu. Njihove motivacije su:
- diversifikacija od USD i EUR rizika,
- smanjenje zavisnosti od finansijskih sankcija i „counterparty“ rizika,
- jačanje poverenja u sopstvenu valutu i bilans,
- priprema za stres scenarije (krize likvidnosti, fragmentacija tržišta kapitala).
Kada takav kupac uđe na tržište, on menja dinamiku: postaje teško „slomiti“ cenu naniže, jer svaka korekcija privlači institucionalnu potražnju.
» Otkrij najčešće prevare s investicionim zlatom
„Physical float“ i problem papirne dominacije
Koncept koji tržište sve više koristi jeste physical float: realna količina fizičkog zlata koja je dostupna za trgovinu i isporuku. Nije isto da li zlato „postoji“ u bilansu i da li je zlato operativno dostupno za tržište.
Što više država repatrira zlato i drži ga offline, van spot tržišta, to manje zlata ostaje za pokrivanje papirnih ugovora poput futures-a, opcija i CFD-ova. U takvom okruženju raste potencijal za:
- short squeeze (zatvaranje short pozicija po lošim uslovima),
- skokove premija na fizičku isporuku,
- nestabilnost spread-ova (spot vs. futures, leasing rate, forward curve).
Najranjivije tačke sistema su tržišta gde papir dominira nad fizičkom isporukom. Čak i kada je sve „normalno“, taj sistem funkcioniše jer većina učesnika ne traži isporuku. Ali kada se promeni psihologija, kada investitori žele metal, a ne ekspoziciju, tada „papir“ postaje manje ubedljiv.
Lančana reakcija: manje fizičkog metala + veća potražnja
Kombinacija repatrijacije (smanjenje dostupnog metala) i kontinuirane kupovine centralnih banaka (povećanje potražnje) stvara makro signal bullish momentum-a. I ono što je važno za trejdere: to ne izgleda kao klasičan „hype“ rast, već kao strukturni pomak.
U toj dinamici tržište često prelazi iz faze gde se zlato tretira kao „defanziva“, u fazu gde je zlato „core asset“ koji se akumulira bez obzira na cenu, slično kao što se akumuliraju devizne rezerve ili strateške sirovine.
» Savladaj napredno trgovanje CFD-ovima zlata
IXAU/USD: tehnička slika u januaru 2026
Početkom 2026. zlato je u visokom režimu trgovanja i u blizini istorijskih maksimuma, reflektujući kombinaciju makro pritisaka (realni prinosi, inflaciona očekivanja, geopolitika) i institucionalne potražnje.
Ne morate verovati ni jednom narativu pojedinačno. Dovoljno je pratiti cenu: tržište je već „glasalo“.
Makro pozadina koja „hrani“ trend
Zlato najčešće dobija na vrednosti kada se poklopi nekoliko faktora:
- slabiji realni prinosi (nominalni prinos minus inflacija),
- rast ili održavanje geopolitičke premije,
- povećana tražnja za sigurnošću,
- snažna kupovina institucija (centralne banke, fondovi),
- rast rizika od finansijske fragmentacije (sankcije, kapitalne kontrole, trgovinski ratovi).
U takvom režimu, zlato ne mora da „čeka krizu“ da bi raslo. Dovoljno je da se rizik stalno održava i da se poverenje u dugoročni fiat okvir pomalo erodira.
Centralne banke kao „hard floor“
U ovakvom tržišnom okruženju, repatrijacija zlata i kupovina centralnih banaka deluju kao hard floor: čvrsto dno koje ograničava duboke korekcije. Centralne banke često kupuju na padovima i time:
- smanjuju amplitude korekcija,
- ubrzavaju oporavak nakon pullback-a,
- povećavaju verovatnoću nastavka trenda.
Kada postoji značajan deo metala koji je van leasing-a, tržište dobija dodatnu “nevidljivu” podršku, jer fizičko zlato ne može lako da se koristi za naglu isporuku short pozicija ili kompenzaciju slabe likvidnosti.
Tehničke strukture koje imaju smisla u „bull regime“-u
U snažnim uzlaznim ciklusima, tehnička analiza se svodi na jedno: prepoznati da li je trend živ i gde je strukturalni invalidation nivo. Tipične formacije koje analitičari prate:
- bullish pennant / flag kao continuation pattern,
- breakout iz konsolidacije nakon viših minimuma (higher lows),
- trendline retest uz rast volumena,
- relativno plitki pullback-ovi koji se brzo kupuju.
Drugim rečima, u Jan 2026 XAU/USD setup često izgleda ovako:
- Bullish bias zbog institucionalne potražnje
- Kruti support nivoi (pullback se kupuje ranije nego „što logika kaže“)
- Naglašeni breakout scenariji koji potvrđuju trend
- Rastuća osetljivost na vesti koje utiču na fizičku ponudu (repatrijacije, kupovine, logistički šokovi)
- Veća verovatnoća „gap“ kretanja u stresnim danima, jer se hedge i short-covering dešavaju simultano
Ovakav tehnički “feel” podržava argument da je repatrijacija zlata deo strukturalno bullish tržišnog okvira, ne zato što Srbija sama pomera cenu, nego zato što se uklapa u globalnu sliku smanjenja dostupnog fizičkog metala.
» Saznaj šta stvara razliku u ceni zlata i srebra
Kako trgovati „fizičku nestašicu“ preko Kapital RS
Ako posmatrate repatrijaciju kao signal smanjenja globalne fizičke likvidnosti, onda je pitanje: kako se taj narativ pretvara u pozicioniranje?
Ključno je razlikovati investicionu alokaciju (srednji/dugi rok) od trejding taktike (kratki rok).
Direktna ekspozicija: XAU/USD (spot/CFD)
Za Forex trejdere, XAU/USD je najdirektniji instrument. Međutim, dva rizika su specifična u visokom režimu cene:
- volatilnost u dolarima je veća jer je nominalna cena visoka,
- širi intraday rasponi traže šire stopove ili manje pozicije.
Praktično pravilo: ako je XAU/USD u „high regime“-u, upravljanje rizikom postaje važnije od preciznosti ulaza. Često je bolje imati dobar risk framework nego savršen entry.
Leverage na trend: rudarske akcije, ETF-ovi i CFD-ovi
Investitori sa većom tolerancijom na volatilnost mogu razmatrati:
- CFD-ove na rudarske kompanije (npr. Barrick, Newmont),
- košare rudara (diverzifikacija idiosinkratičnog rizika).
Zašto rudari? U periodima rasta cene zlata, rudnici često imaju operativni leverage: ako su troškovi relativno stabilni, a prodajna cena raste, marže rastu disproporcionalno.
To može dati bolji prinos od samog zlata, ali uz dodatne rizike (upravljanje, geopolitika rudnika, energija, dug, hedging politika kompanije).
Strategija pozicioniranja: „trend-follow“ umesto „top-calling“
U bull ciklusu, najskuplja greška je pokušaj da se „pogodi vrh“ sa velikim rizikom. Umesto toga, praktičniji pristup je:
- pozicioniranje u skladu sa trendom (higher lows, breakout-i),
- parcijalni ulazi na pullback-ove,
- zaštita profita pomeranjem stopova (trailing),
- smanjenje lot size-a u periodima povećane volatilnosti.
Ako se koristi leveraged trading (CFD/futures), standard treba da bude: manja pozicija + stroži risk + jasna invalidacija. To je naročito važno jer u stresnim danima zlato može napraviti nagle šiljke i u jednom i u drugom smeru.
Zlato se vraća kući, a cena dobija strukturnu podršku
Repatrijacija zlatnih rezervi Narodne banke Srbije nije samo lokalna monetarna politika. Ona je deo šireg signala: centralne banke u eri makro neizvesnosti žele fizički metal koji je pod njihovom neposrednom kontrolom, van međunarodnih leasing čvorišta.
Time se smanjuje physical float, a dostupna likvidnost fizičkog zlata postaje sve „tanji sloj“ preko koga se prelamaju ogromni papirni volumeni. Kada se potez NBS posmatra zajedno sa akumulacijom zlata od strane drugih centralnih banaka, dobija se novo tržišno okruženje:
- fizička ponuda u globalnim tokovima se sužava,
- institucionalna potražnja raste i kupuje korekcije,
- derivatni sistem postaje osetljiviji na fizičke šokove,
- XAU/USD dobija dugoročnu strukturnu bullish pristrasnost.
U takvom kontekstu, zlato nije samo „imovina za čuvanje“ — ono postaje i „imovina za rast“, jer tržište sve više vrednuje nezavisnost od kontra-strane i fizičku isporučivost.








