Istorijski pad srebra od 30%: Warsh šok i šta sledi za trejdere
Pad zlata i srebra nije bio posledica promene fundamenta, već kombinacije „Warsh šoka“, rasta dolara, povećanih marži i masovnih likvidacija pod leverage-om. U uslovima likvidnosnog stresa upravljanje rizikom važnije je od prognoze cene.
Objavljeno 22 februar, 2026

Petak, 30. januar 2026. godine, ušao je u istoriju tržišta plemenitih metala. Fjučersi na srebro pali su 31,4% i spustili se na oko 78,53 dolara po unci, što je bio najteži jednodnevni pad još od marta 1980. godine. Istog dana cena zlata pala je oko 11%, sa nivoa blizu 5.600 dolara na približno 4.940 dolara po unci.
Za svega nekoliko dana izbrisano je oko sedam biliona dolara tržišne vrednosti plemenitih metala.
Prvo objašnjenje bilo je političko. Nominacija Kevina Warsha za predsednika FED-a, umesto Jeromea Powella, navodno je izazvala paniku. Međutim, političke vesti retko same brišu trilione dolara u nekoliko sati. Vest je bila okidač, ali ne i uzrok.
Tržište je već bilo preopterećeno leverage-om i izuzetno osetljivo na svaku promenu uslova finansiranja. Sistem je bio krhak. Warsh je bio samo katalizator.
„Warsh šok“ i kraj ere beskonačne likvidnosti
Kevin Warsh važi za monetarnog jastreba. Tržište ga povezuje sa restriktivnijom monetarnom politikom, višim realnim prinosima i manjom tolerancijom prema finansijskim balonima.
U trenutku njegove nominacije plemeniti metali su već bili u snažnom uzlaznom trendu. Srebro je tokom prethodne godine poraslo više od 135%, dok je cena zlata pratila sličan obrazac.
Investitori su igrali na narativ o dugoročno slabijem dolaru, niskim realnim kamatnim stopama i obilnoj globalnoj likvidnosti.
Nominacija Warsha promenila je očekivanja. Dolar indeks (DXY) porastao je ka zoni od 96,70. Kako se zlato i srebro kotiraju u dolarima, jači dolar automatski smanjuje investicionu potražnju.
Ali promena monetarnih očekivanja obično izaziva postepenu korekciju. Ovde se dogodio kolaps. To znači da je problem bio strukturni.
Leverage i margin pozivi: kako je sistem počeo da se urušava
Savremeno tržište zlata i srebra dominantno funkcioniše kroz derivate, naročito fjučerse na CME berzi. Investitori kontrolišu velike nominalne pozicije uz relativno mali depozit. Taj leverage ubrzava rast, ali i pad.
Početkom 2026. spekulativne pozicije na srebru bile su ekstremno visoke. Stabilnost tržišta više nije zavisila od ponude i tražnje, već od margina.
CME je tokom devet dana sproveo pet povećanja zahteva za kolateralom. Ključna promena dogodila se 27. januara, kada je sistem prešao sa fiksnih na procentualne margine. To znači da svaki pad cene automatski povećava potreban depozit.
Neposredno pre kolapsa maintenance marže porasle su oko 36% za srebro i oko 33% za zlato.
Kada su cene počele da padaju, mali trejderi su dobijali margin pozive. Bez pristupa dodatnoj likvidnosti, brokeri su automatski zatvarali njihove pozicije. Svaka prinudna prodaja dodatno je obarala cenu i pokretala novi talas likvidacija.
To je bio klasičan likvidacioni spiralni efekat.
Globalna dislokacija: Kina i Comex
Problemi nisu dolazili samo sa zapada. U Kini je trgovanje fondom vezanim za srebro u Šenženu obustavljeno zbog ekstremnih premija. Investitori su morali da obezbede gotovinu rasprodajom fjučersa na Comexu.
Time je pritisak prodaje postao globalan.
Pad cena zlata i srebra nije bio rezultat racionalne procene vrednosti. Bio je rezultat mehaničke potrebe za gotovinom.
Prelivanje krize: bitcoin i kripto likvidacije
Likvidacioni talas nije ostao ograničen na plemenite metale. Kada počne prisilno razduživanje, kapital se povlači iz svih klasa aktive.
Bitcoin je pao oko 7% i probio nivo od 80.000 dolara. U roku od 24 sata likvidirano je više od 1,68 milijardi dolara kripto pozicija.
Ovaj pad nije bio fundamentalni. Bio je likvidnosni. Kada kolateral pokriva više tržišta, gubitak u jednoj klasi aktive izaziva prodaju u drugoj.
U takvim trenucima korelacije rastu. Sve postaje ista pozicija finansirana istim novcem.
Da li je ovo kraj ciklusa za zlato i srebro?
Finansijski kolaps ne znači automatski kraj fundamentalnog ciklusa.
Industrijska potražnja za srebrom ostaje snažna. Elektrifikacija, solarni paneli, električna vozila i data centri i dalje zahtevaju velike količine metala. Strukturni faktori ponude i tražnje nisu nestali.
Urušio se finansijski sloj tržišta, ne i realna potražnja.
Ako FED pod Warshom zaista usvoji restriktivniju politiku, tržište ulazi u režim „tvrđeg novca“. U takvom okruženju strategije zasnovane na visokom leverage-u gube prednost.
Profit više neće dolaziti iz jeftine likvidnosti. Dolaziće iz selekcije i upravljanja rizikom.
Ključni nivo za praćenje: 70 dolara na srebru
Zona od 70 dolara po unci postaje tehnički i psihološki ključna tačka. Stabilizacija iznad tog nivoa sugeriše smirivanje tržišta. Proboj ispod može produžiti fazu razduživanja i povećati averziju prema riziku.
U narednim mesecima cena srebra i cena zlata zavisiće manje od narativa, a više od strukture pozicija.
Novi imperativ: upravljanje rizikom ispred prognoze
Najvažnija lekcija ovog kolapsa nije smer tržišta, već struktura pozicije.
U sistemu procentualnih margina agresivan leverage postaje opasan. Volatilnost može izbaciti trejdera iz ispravne dugoročne ideje pre nego što se ona realizuje.
Tržište plemenitih metala nije nužno trajno medveđe. Ali je postalo zahtevnije.
U sledećem ciklusu neće pobediti onaj ko najpreciznije predvidi cenu zlata ili srebra. Pobednik će biti onaj ko ostane solventan dok tržište prolazi kroz volatilnost.







