Skok volatilnosti na EUR/JPY: Zašto je carry trade sada najbolji hedž
Kada centralna banka koja nije dizala kamate trideset godina napravi zaokret, posledice ne ostaju na valutnom tržištu, već se prelivaju u svaki deo globalnog finansijskog sistema.
Objavljeno 19 februar, 2026

Februara 2026. globalna tržišta liče na sobu u kojoj neko polako izvlači vazduh.
Tehnološke akcije klize, plemeniti metali, dugo smatrani sigurnim utočištem, gube vrednost, a usred tog tihog haosa pojavljuje se neočekivana prilika: japanski jen.
Da bi se razumelo zašto, potrebno je razumeti šta se fundamentalno menja u Japanu i zašto ta promena šalje talase kroz svaki ugao globalnih finansija.
Dve centralne banke idu u suprotnim smerovima
Banka Japana je decembra 2025. podigla kamatne stope na 0,75%, najviši nivo od 1995. Odluka je bila jednoglasna, što samo po sebi govori nešto važno: u prethodnim zasedanjima, dvoje članova je glasalo za povećanje dok je ostatak čekao. Sada više niko ne čeka.
Guverner Ueda stao je pred javnost i rekao ono što tržišta nisu čula decenijama: era niskih stopa u Japanu se završava.
Inflacija premašuje cilj četvrtu godinu zaredom, prinosi na japanske obveznice rastu, a nova vlada ubacuje gorivo u ekonomiju fiskalnim paketom od 17,7 biliona jena. Tržišta već vide stope kako se penju ka 1,25% do 1,75%.
ECB, s druge strane, stoji nepomično. Stopa je na 2%, četvrta uzastopna pauza, i većina ekonomista ne očekuje pomak tokom 2026. Evropa se ne bori sa inflacijom. Bori se sa stagnacijom, sporim rastom i nedostatkom pokretačke snage. Dok Japan ubrzava, Evropa drži nogu na mestu.
Kamatni diferencijal između Evrope i Japana se sužava kao makaze koje se zatvaraju. Kada se potpuno zatvore, nestaje i poslednji razlog za držanje duge EUR/JPY pozicije.
Carry trade od 500 milijardi dolara počinje da puca
Godinama je mehanizam bio gotovo savršeno jednostavan: pozajmite jen po nultoj kamati, prelijte taj kapital u visokoprinosne aktive na Zapadu, i mirno naplaćujte razliku. Bez napora, bez iznenađenja.
Vrednost tih pozicija narasla je na između 350 i 500 milijardi dolara, često sa polugom od 4 do 14 dolara na svaki dolar sopstvenog kapitala. Ogroman, skriven teret koji je godinama visio nad globalnim tržištima.
Kada jen počne da jača, taj teret postaje problem. Vrednost duga denominovanog u jenima eksplodira. Fondovi moraju hitno kupiti jen i zatvoriti pozicije pre nego što gubici progutaju kapital.
Ali novac koji su koristili nije stajao u kešu, bio je zarobljen u akcijama, obveznicama, tržištima u razvoju. Da bi kupili jen, moraju prodati sve što mogu brzo da likvidiraju.
Ta prodaja pritiska cene nadole, što aktivira nove pozive na maržu, što pokreće novu rundu prodaje. Svaki talas je snažniji i brži od prethodnog.
Taj mehanizam već ostavlja tragove. Prinos na 30-godišnje nemačke obveznice skočio je na 3,51% neposredno nakon BoJ-ove odluke, najviši nivo od 2011. To nije tržišni šum. To je odjek japanskog monetarnog zaokreta koji prelazi granice i menja cenu novca u Frankfurtu i Parizu.
Japan drži 3,66 biliona dolara inostranih aktiva i kapital se vraća kući
Decenijama su japanske institucije, penzioni fondovi, osiguravajuće kuće, banke, slale kapital u inostranstvo jer kod kuće nije bilo ničega vrednog. Domaći prinosi bili su blizu nule ili negativni. Novac je morao negde ići.
Sada ima gde da ide. Prinos na japanske 10-godišnje obveznice kreće se prema 2,5%.
Kada domaća obveznica ponudi pristojan prinos bez valutnog rizika i bez potrebe za skupim hedžovanjem, logika odlaska kapitala u inostranstvo se raspada. Japanski penzioni fond koji je godinama kupovao američki ili evropski dug ima sve manje razloga da to nastavi.
Povratak tog kapitala ne bi bio blag. Evro je osetljiviji od dolara na iznenadne promene tokova, a ECB već nervozno prati jačanje evra. Ako japanski kapital počne da napušta evropske obveznice, ECB bi mogla biti primorana na reakciju koja bi samo produbila volatilnost na EUR/JPY.
Šta konkretno raditi
Short EUR/JPY nije samo taktička pozicija. U ovom okruženju, to je strukturni hedž koji radi upravo onda kada je najpotrebniji: kada tržišta padaju i panika počinje da se širi, jen jača jer carry trade puca i kapital beži kući.
Par je početkom februara testirao podršku oko 182,00. Zona između 182,65 i 183,16 je ključna granica. Proboj ispod nje ne bi bio samo tehnički signal, bio bi potvrda da se novi talas raspetljavanja zaista pokreće.
Naprednija opcija je risk reversal: kupovina call opcije na jen finansirana prodajom put opcije. Pozicija koja gotovo ništa ne košta da se postavi, a koja profitira precizno u onom scenariju koji se sada polako materijalizuje.
Tri stvari treba pratiti bez prekida: svako saopštenje BoJ-a, kretanje prinosa japanskih obveznica kako se približavaju pragu od 2,5%, i prve znake organizovanog povlačenja japanskog kapitala iz evropskih i američkih tržišta.
Jen je trenutno najosetljiviji instrument kojim se meri zdravlje globalnog finansijskog sistema. Ko razume šta taj instrument pokazuje, biće korak ispred ostatka tržišta u narednim mesecima.







