Prodajni i kupovni kurs evra predstavljaju obavezne zvanične objave u dnevnim vestima i to svakog dana. U poslovnom svetu je to sasvim uobičajena stvar, ali se i u građanstvu vrlo odomaćilo svakodnevno komentarisanje i praćenje vrednosti domaće valute u odnosu na evro, odnosno, prodajni i kupovni kurs evra. Gotovo svakodnevne promene cena robe široke potrošnje navele su građanstvo da pomno prati situaciju na deviznom tržištu. Naime, devizno tržište je mesto na kome se susreću ponuda i tražnja, odnosno, mesto gde vrši kupoprodaja stranih valuta. Ono nije fizički ni prostorno ograničeno nego postoji svuda gde se vrši razmena valuta. To su veliki finansijski centri poput Njujorka, Londona, Pariza, Frankfurta i oni imaju odlučujuću ulogu u obrazovanju cena valuta, odnosno, kupovnih i prodajnih deviznih kurseva. Ali, i kupoprodaja valuta u nekoj od menjačnica u gradu u kojem živimo, za običnog građanina predstavlja direktno učešće na deviznom tržištu. Ali, da li je to baš doslovce tako? Takođe, se postavlja pitanje od čega sve zavisi prodajni, odnosno kupovni kurs evra i koliki će on biti u narednom periodu? Može li se predvideti u bliskoj budućnosti i na koji način? Naravno, svedoci smo svakodnevnih izveštaja od strane Narodne banke Srbije o eventualnim intervencijama na deviznom tržištu u cilju održanja stabilnosti deviznog kursa domaće valute, što dalje označava kakav je prodajni i kupovni kurs evra u odnosu na dinar. Naravno, običnog građanina koji se ne bavi investicionim poslovima i tome sličnim, prodajni i kupovni kurs evra interesuje uglavnom u pogledu uticaja na povećanje cena, a samim tim i na kvalitet života. Međutim, situacija koja se tiče kretanja kursa evra na globalnom finansijskom tržištu je mnogo drugačija i ima mnogo dalekosežniji uticaj na životni standard društva od onog koji se podrazumeva u svakodnevnim diskusijama.

Naime, osnovna svrha deviznog tržišta je omogućavanje i olakšavanje međunarodne trgovine i međunarodnog kretanja kapitala. Danas se za sva međunarodna finansijska tržišta može reći da su i devizna tržišta. Devizno tržište predstavlja uređen skup odnosa na kome se putem organizovanog finansijskog sistema sučeljavaju ponude i tražnje deviznih sredstava. Na taj način dolazi do formiranja deviznih kurseva, kao cene deviznih sredstava, na osnovu kojih se obavlja kupovina odnosno prodaja stranih sredstava plaćanja. Ukršteni kursevi valuta na međunarodnim finansijskim tržištima se kotiraju kao kupovni i prodajni kurs, a u našem slučaju prodajni i kupovni kurs evra, jer je evro valuta za koju se vezuje finansijsko poslovanje u našoj zemlji. Kupovni kurs evra pokazuje koliko je jedinica te valute neophodno prodati, da bi se kupila jedna jedinica druge valute, u našem slučaju dinara. Takođe, prodajni kurs evra je pokazatelj koliko će se jedinica ove valute kupiti ukoliko se proda jedinica druge valute, odnosno, dinara. Treba znati da je kupovni kurs evra uvek niži od prodajnog, a raspon između kupovnog i prodajnog kursa se naziva se spred, što predstavlja zaradu onoga koji posreduje u kupoprodaji. Za građanstvo je bitno napomenuti da postoje menjačnice koje naplaćuju posebnu vrstu provizije za menjačke poslove koje obavljaju, ali su one u obavezi da vidno istaknu to ukoliko imaju interes u tom smislu. Naravno, ovo je vrlo važno ukoliko želimo da dobijemo novac po kursu koji je istaknut, a da ne moramo nužno platiti dodatnu uslugu tj. ekstra proviziju. Zato se obično opredeljujemo za one menjačnice u kojima je izvesno da ćemo dobiti upravo onoliko novca koliko nudi istaknuti prodajni ili kupovni kurs evra.