Nominalna vrednost akcija predstavlja prvu procenjenu i planiranu vrednost sa kojom se akcije prvi put emituju na tržištu. Prometna vrednost akcija može biti različita od nominalne vrednosti akcija, može biti jednaka, a može biti iznad ili ispod nominalne vrednosti akcija. Nominalna vrednost se može menjati kod narednih emisija akcija, što zavisi od toga kakva je prometna vrednost akcija. Važno je napomenuti i to da o promeni nominalne vrednosti odlučuju preduzeće, reprodukciona banka i novčana berza akcija. Nominalna vrednost akcija se utvrđuje na osnovu kapitala preduzeća i poređenjem jedinične vrednosti akcije iste ili slične delatnosti na domaćem ili stranom tržištu. Polazni broj akcija se utvrđuje podelom planiranog osnivačkog kapitala sa utvrđenom nominalnom vrednosti. Inače, akcije predstavljaju dugoročne hartije od vrednosti kojima se potvrđuje da je njihov imalac uneo odgovarajući ulog u osnovnu glavnicu akcionarskog društva., kao i da ima određena prava u tom društvu. Akcije treba da imaocu osiguraju trajan prihod u vidu dividende i one predstavljaju masovne hartije od vrednosti koje se izdaju u velikom broju, od po nekoliko hiljada primeraka. Takođe je značajno, da bruto profit preduzeća predstavlja razliku između ukupnog prihoda i troškova, a neto profit se dobija kada se od bruto profita odbiju obaveze prema državi. Krajnji poslovni cilj preduzeća je stvaranje što većeg neto profita po jednom zaposlenom, po jedinici proizvoda, po jedinici snage proizvodne opreme i sl. Pri tome je dividenda udeo jedne akcije u neto profitu preduzeća, a ona je određena putem novčane berze akcija, na osnovu bilansa preduzeća, izveštaja reprodukcione banke i ocene boniteta preduzeća. One se isplaćuju jedanput godišnje, na osnovu stanja bilansa akcija. Praktično, akcije su hartije od vrednosti sa promenljivim prihodom, jer se dividenda isplaćuje u zavisnosti od visine čiste dobiti akcionarskog društva.

Svaka akcija se sastoji iz dva dela – plašt akcije i kuponski tabak. Prvi deo sadrži osnovne podatke o samoj akciji kao što su oznaka da je ta hartija od vrednosti akcija i koja je vrsta akcije, naziv i sedište akcionarskog društva (emitenta), naziv i sedište kupca ili pak, oznaku na koga akcija glasi, iznos na koji glasi akcija (nominalna vrednost akcije), broj akcija i ukupan obim emisije, prava iz akcije, mesto i datum izdavanja, oznaku serije i kontrolni broj akcije, redosled emisije, faksimil potpisa ovlašćenog lica i pečat emitenta. Kuponski tabak sadrži osnovne podatke o isplati dividende sa rednim brojem kupona za naplatu dividende, brojem akcije po kojoj se dividenda isplaćuje, naziv akcionarskog društva, o godini u kojoj se dividenda isplaćuje, faksimil ovlašćenog lica i pečat emitenta.

Znači, svaka akcija ima neku nominalnu vrednost, odnosno, vrednost po kojoj se registruje u knjigovodstvu firme, s tim da se ne izgubi iz vida da kod akcija nominalna vrednost nije uvek jednaka knjigovodstvenoj, kao što je to slučaj kod obveznica. Inače, ukupna nominalna vrednost emitovanih akcija se dobija množenjem broja emitovanih akcija i nominalne vrednosti jedne akcije. U razvijenim zemljama postoje i slučajevi da preduzeće emituje akcije bez nominalne vrednosti, a u cilju da spreči vlasnike da se isuviše vežu za tu vrednost, tako da se te akcije, u takvom slučaju, u knjigovodstvu evidentiraju po prodajnoj ceni koja se uzima za njihovu nominalnu vrednost. Kvotne akcije glase na određeni udeo u kapitalu društva. Treba još napomenuti i to, da je realna vrednost akcija od izuzetnog značaja za investitore prilikom donošenja investicionih odluka, a realna vrednost akcija se izračunava metodom koji se naziva diskontovanje. Realna vrednost akcija ima još i naziv unutrašnja vrednost akcija.